U tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, izvršena je i korekcija dijela u vezi s djelovanjem medija tokom izborne kampanje.
Šmit je tako nametnuo i nekoliko izmjena koje se tiču djelovanja online medija odnosno “fantomskih portala” koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu.
“Online mediji koji se opredijele za izvještavanje о izbornoj kampanji dužni su osigurati javne i transparentne informacije о svom vlasništvu i pridržavati se principa kako su propisani u članu 16.2 stav (1) ovog zakona”, navodi se.
Tako se i prethodno pomenuti član 16.2 mijenja i dodaje se stavka da je za kršenje odredbi moguće podnijeti prijavu Regulatornoj agenciji za komunikacije.
Ovime bi trebala biti spriječena pojava “nicanja” portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju. Dodaje se i stavka koja jasno definiše da svi mediji moraju biti objektivni i nepristrasni tokom izvještavanja.
“Elektronski mediji koji prate izbornu kampanju dužni su pridržavati se principa uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti. Ako elektronski mediji ne postupe u skladu sa stavom ovog člana, može se podnijeti prijava Regulatornoj agenciji za komunikacije na dalje postupanје”, navodi se.
Izmjene izbornog zakona donose i velike promjene za televizije, naime dosadašnja praksa koju su neki praktikovali, emitovanje propagandnog programa u okviru informativnih emisija je sada zabranjena.
“Plaćeno političko oglašavanje mora kao takvo biti nedvosmisleno definisano i ne smije se emitovati u periodu od najmanje 15 minuta prije, za vrijeme ili nakon emitovanja vijesti”, navodi se u članu 16.12.
Isto tako, neće biti favorizovanja pojedinih političkih stranaka nego se u stavu 7 gore navedenog zakona navodi da će “cijene i uslovi emitovanja naručenog političkog oglašavanja biti jedinstveni za sve političke subjekte koji učestvuju na izborima”.
Šmitovim izmjenama izbornog zakona uvode se i stavke koje se tiču izbornih spotova, odnosno oglašavanja koja uključuju diskrimiaciju ili predrasude na osnovu pola, rase, nacionalnosti, vjere i slično. Ovakav vid oglašavanja takođe je podložan prijavama Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH.
Član 16.17 je proširen tako da se sada uvodi i zabrana političkim medijima da iznoze lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače. U slučaju povrede ovog člana CIK BiH provodi postupak.
Ove izmjene su donesene, kao u konačnici i sve ostale, u svrhu transparentnijeg i poštenijeg izbornog procesa. Kako će funkcionisati i u kojoj mjeri će biti primjenjivane, saznaćemo već na jesen ove godine.
