Oni koji govore o raspadu trebaju biti svjesni da za takvu priču u Dejtonu ne postoje nikakvi temelji, dakle, ne postoji nikakav osnov. A međunarodna zajednica i Evropska unija uključujući i sve ostale imaju obavezu da rade u ovom pravcu.
Ovo je izjavio Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne prizanju za visokog predstavnika. U intervjuu za “Preporod” Šmit je, između ostalog, izjavio kako je “ponekad potrebno vrlo jasno reći kako stvari stoje”, te da je “ovo vrijeme kada treba biti vrlo jasan”.
– Oni koji žele da se situacija u ovoj zemlji dalje nastavi mirno razvijati u jedinstvenoj BiH, u ujedinjenoj Evropi, mogu računati na mene – poručio je Šmit.
Na pitanje “šta je s onima koji ne žele dobro ovoj zemlji i koji teže njenom raspadu, kao što je Milorad Dodik”, Šmit je odgovorio da i za to “postoje alati”.
– Međunarodna zajednica ima na raspolaganju dosta alata, instrumenata, i ti instrumenti uključuju, između ostalog, i instrumente koje ima i BiH kao država. Prije svega, treba poštovati odluke koje su donijele institucije BiH, a ovo podrazumijeva posebno odluke koje je donio Ustavni sud. Ukoliko to nije slučaj, onda ja na to moram gledati kao na protivdejtonsko ponašanje. On ne može očekivati da će sve ove destruktivne ideje biti ideje koje će samo tako proći kod međunarodne zajednice. Ne radi se ovdje o postizanju samo nekih razmjena i dogovora, nego se radi o jednoj mirnoj budućnosti ove zemlje – rekao je Šmit.
Kada je riječ o pitanju “srpskog sveta”, Šmit je pozvao sve odgovorne ljude u regionu da na umu stalno imaju odgovornost, koja je, kako navodi, odgovornost ne samo prema njihovoj zemlji i prema njihovom entitetu, nego i odgovornost prema cijelom regionu.
– Imam utisak, ovo se odnosi na Beograd, da odgovorni politički akteri imaju svijest o tome da je ovo sve skupa jedan izazov. Ako je namjera da ovaj “srpski svet”, odnosno sabor, bude jedan koncept koji samo radi na intenziviranju saradnje između svih pripadnika srpskog naroda, to je onda nešto što je okej. Ali, moramo na to isto tako vrlo pažljivo gledati kako bismo vidjeli da li, u stvari, iza toga stoji jedan zahtjev da svi pripadnici jedne etničke grupe, odnosno pripadnici jednog naroda žive u jednoj državi jer je to jedno razmišljanje koje više pripada 19. vijeku. Ako pogledate situaciju u zemljama širom EU vidjećete da u svim tim zemljama imate različite manjine ili pripadnike nekih različitih nacija koji žive na jednom području, u jednoj zemlji i upravo je i uspjeh nakon Drugog svjetskog rata bio u tome da su sve te etničke grupe i svi ti narodi bili u mogućnosti da bez diskriminacije ostanu da žive tamo i na onom području gdje to žele – istakao je Šmit.
Naglasio je kako postoji potreba da se prilagodimo unapređenjima koje nam je donio 21. vijek.
– Tako mislim da nijedan građanin BiH koji je srpske nacionalnosti nema manja prava nego što imaju recimo pripadnici srpskog naroda u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, u Njemačkoj, tako da ne razumijem zašto postoji ova stalna potreba za demarkacijom – istakao je Šmit.
Osvrnuo se i na nedavne izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o državnoj imovini, a koje su došle neposredno nakon održavanja Svesrpskog sabora.
– Ja sam spreman o državnoj imovini razgovarati sa svima. Ako zatražite recimo da građani Republike Srbije, Srbi koji žive u Republici Srbiji pogledaju kako je riješen taj izazov raspodjele državne imovine nakon raspada Jugoslavije, vidjeće kako je to urađeno u Srbiji, vidjećete da je to urađeno na sličan način na koji se očekuje da će to pitanje biti riješeno i u BiH. Dakle, problem nije državna imovina. Problem je u pogrešnom razumijevanju gospodina Dodika koji smatra da pravo na korištenje javne imovine jeste jedno pitanje koje bi definisalo da li postoji država ili ne – istakao je Šmit.
Dodao je i kako je jako iznenađen ovim neprihvatanjem pravnih činjenica i potrebe da se napravi raspodjela državne imovine između države, entiteta, kantona, opština i da se zapravo o tom pitanju razgovara na ovaj način.
– Ja imam dosta iskustva u ovoj oblasti jer sam zajedno sa nekim kolegama učestvovao kada se recimo rješavalo ovo pitanje u pogledu imovine Istočne Njemačke i kada su rješavane stvari kod nas u Njemačkoj. Tako da ne znam u čemu je ovdje problem. Jasna poruka s moje strane, postoji dobar način i dobra mogućnost da se ovo pitanje riješi samo je za to potrebna spremnost za rješavanje. Pitanja postojanja entiteta se ne vežu s ovom nekom situacijom gdje se postavlja pitanje možete li staviti zastavu na svako drvo pored kojeg prođete – rekao je Šmit.
Na pitanje da li će, ukoliko se ne postigne dogovor oko raspodjele državne imovine, nametnuti Zakon o državnoj imovini, odgovorio je da to “nije samo posao isključivo visokog predstavnika”.
– Mislim da ove godine moramo vidjeti pomake, odnosno razvoj situacije u ovom pogledu. Ovo nije samo posao isključivo visokog predstavnika, mi imamo tijesnu saradnju i sa zemljama članicama EU, koje trebaju da nam daju primjere, između ostalog, u rješavanju ovog pitanja u njihovim zemljama, a ja računam takođe da će biti jednog razumnog razmišljanja i od strane političke elite u RS. Kada govorimo o EU integracijama zato nam je definitivno potrebna pravna država. To znači da umjesto da imate samo neke retoričke postere koje objavljujete, umjesto toga trebate da vodite računa o svojim građanima, njihovima željama i volji. Tako da sam vrlo optimističan – zaključio je Šmit.
