Home » Šta se krije iza sve češćih prijedloga za ukidanje prava veta u Briselu?

Šta se krije iza sve češćih prijedloga za ukidanje prava veta u Briselu?

Piše INFO

Da Evropska unija, odnosno njene pojedine članice, zaista žele primiti u svoje društvo i zemlje zapadnog Balkana, to bi odavno uradile i ne bi im za trebalo ukidanje prava veta i uvođenje kvalifikovane većine.

Kaže ovo za “Glas Srpske” magistar međunarodnih odnosa i diplomata Lučiano Kaluža  komentarišući sve češće polemike unutar ove zajednice o eventualnom ukidanju veta, a koje bi navodno moglo uticati na blokade za zemlje kandidate sa prostora zapadnog Balkana i ubrzati njihov prijem u ovo elitno evropsko društvo.  Njemačka i Slovenija pokrenule su 2024. godine inicijativu kroz tzv. non-pejper, da ovaj veto bude ukinut i da se odluke donose kvalifikovanom većinom, a da bi se navodno ubrzali pregovori o proširenju Evropske unije. Ovaj prijedlog u međuvremenu je podržan i od strane drugih evropskih zemalja, među kojima su Francuska i Holandija.

Da li ovo, a s obzirom na sva dešavanja u svijetu, zaista može ubrzati pomenute pretpristupne procese? Kaluža kaže da kao prvo treba pomenuti da se radi o non-pejperu, nezvaničnom dokumentu, a kakvih je u proteklom periodu bilo  mnogo te da oni predstavljaju jedan neformalni akt s kojim se u stvari testira javno mnjenje.

– Mislim da BiH nije ni blizu toga da u nekoj doglednoj budućnosti otvori proces pregovora o njenom eventualnom ulasku u ovu zajednicu. To se jedino može  promijeniti u slučaju nekih novih i većih geopolitičkih previranja i turbulencija, koje bi eventualno primorale Brisel da promijeni svoju odluku. U nekakvim mirnodopskim okolnostima tako nešto gotovo je nemoguće, jer BiH nije više ni u evropskoj čekaonici. Ma šta mi gledali i slušali BiH još dugo neće biti na njihovoj agendi – navodi Lučiano.

Smatra da je to tako iako zastupa stav da je BiH danas potrebnija Briselu nego Brisel BiH. Kako kaže, ovdašnji prostori, politički i ekonomski važni su Briselu, kako zbog geopolitičkog položaja i resursa, tako i kada su u pitanju migracije. Nažalost, upozorava, postoji i jedan broj država članica koje idu korak dalje te od BiH žele napraviti državu u formatu koji bi njima odgovarao, što podrazumijeva da sva tri naroda ne bi imala ravnopravni status.

Pojašnjava da inicijativa o ukidanju veta i uvođenju kvalifikovane većine prilikom donošenja odluka unutar Evropske unije postoji još odranije. O tome se posebno počelo polemisati nakon otpočinjanja ratnih sukoba u Ukrajini, jer su pojedine zemlje članice imale različite stavove, poglede i narative od onog koji je uspostavljen od strane najviših briselskih zvaničnika.

– To je onda otvorilo i ovo pitanje načina usvajanja odluka. U Evropskoj uniji, otkada je osnovana, odluke su uvijek usvajane konsenzusom. Ukoliko bi došlo do preglasavanja, onda se  postavlja pitanje šta bi bilo od ove zajednice, jer bi to omogućilo mnoge zloupotrebe i dovođenje pojedinih zemalja članica u neravnopravan položaj – kategoričan je  Kaluža.

Da Evropska unija, kako dodaje, ima poštene namjere prema balkanskim zemljama, onda bi se na pomenuti prijedlog o uvođenju kvalifikovane većine moglo reći da je u stvari nešto dobro. Smatra da se iza svega ipak kriju motivi koji nemaju veze sa proširenjem, a pogotovo ako se sagledaju sva dešavanja u svijetu.

Slično mišljenje ima i profesor geopolitike na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Srđan Perišić, navodeći da se iza ovakvih i sličnih prijedloga krije u stvari pokušaj uvođenja potpune kontrole ove zajednice od strane nekolicine najznačajnijih zemlja članica Evropske unije.

– To bi prije svega predstavljalo veliki udar na zemlje poput Mađarske i Slovačke,  ali i još nekih drugih država, recimo Italije, koje se protive nekim odlukama Brisela, jer imaju drugačije viđenje dešavanja u svijetu. Ako bi bio ukinut veto, to bi dovelo do preglasavanja te bi otvorilo i pitanje  smisla daljeg postojanja ove unije, jer bi ona bila pretvorena u zajednicu koju će u potpunosti kontrolisati Njemačka i recimo Francuska, dvije države u kojima se i dalje održao jedan globalistički koncept vlasti. To bi onda značilo potčinjavanje svih ostalih država Berlinu i Parizu – istakao je Perišić za “Glas Srpske”.

Smatra i da bi ovo imalo negativne posljedice i po balkanske prostore, a naročito po Srbe, jer bi ukidanje veta omogućilo ovim državama da lakše disciplinuju i zemlje koje se nalaze van ove zajednice, pa i Republike Srpske, kojoj je već prijećeno raznim sankcijama.

– Priča da bi ovo pravo veta trebalo ukinuti da bi između ostalog bio i ubrzan i proces pridruživanja balkanskih zemalja, daleko je od istine. Ovo samo otkriva pravi karakter te jedne neoliberalne globalističke politike koja nažalost još dominira unutar Evropske unije, a koja želi uspostaviti poljuljanu kontrolu unutar nje, ali i na balkanskim prostorima – poručio je Perišić.

Način odlučivanja

Mogućnost veta inače postoji i prilikom dodjele statusa kandidata, otvaranja pregovora, kao i tokom konačne ratifikacije ugovora u nacionalnim parlamentima. Drugim riječima, države članice imaju ogroman prostor da utiču na tempo i ishod procesa pridruživanja ovoj zajednici. Kada je u pitanju eventualno uvođenje kvalifikovane većine, predloženi princip podrazumijeva da odluke mogu biti donesene ako ih podrži 55 odsto članica koje predstavljaju najmanje 65 odsto ukupnog stanovništva Evropske unije.

Slične novosti

Komentari