Ukrasno cvijeće i bilje odavno su prestali biti samo estetski dodatak u našim domovima i urbanim prostorima. Njihova uloga u dekoraciji interijera i eksterijera prepoznata je i prihvaćena od strane dizajnera, arhitekata, ali i svih onih koji žele stvoriti prijatno i prirodno okruženje. U svijetu u kojem su brzina i stres postali svakodnevnica, ukrasno cvijeće i bilje predstavljaju jednostavan način da unesemo dašak prirode u naše životne prostore i gradove.
Cvijeće i sobno bilje imaju nevjerovatnu moć transformacije prostora. Bilo da se radi o domu ili gradskoj površini, pažljivo odabrane biljke unose život, boju i teksturu u prostor, stvarajući osjećaj harmonije i smirenosti. Osim estetskog doprinosa, ukrasno cvijeće takođe poboljšava kvalitet zraka i smanjuje stres, što ga čini idealnim izborom za svaki prostor. Zbog toga, potrebno je popularizovati sadnju ukrasnog bilja, ne samo u privatnim prostorima, već i u javnim i urbanim sredinama.
Gradovi širom svijeta sve više prepoznaju važnost zelenih površina kao načina za poboljšanje kvaliteta života svojih stanovnika. Da bi ova inicijativa zaista zaživjela, neophodno je podići svijest o važnosti sadnje ukrasnog bilja, posebno među mladima, i poticati zajedničke akcije sadnje i održavanja biljaka.
Nažalost, sve češće smo svjedoci da Banjaluka, koja pretenduje da bude moderan evropski grad, sve više pada u betonizaciju, dok je nekada bila poznata kao grad zelenila. Upravo zbog toga, potrebno je što prije vratiti takvu titulu gradu, jer priroda i zelenilo nisu samo ukras, već i potreba za zdraviji i kvalitetniji život. Promocija sadnje ukrasnog bilja u Banjaluci mogla bi značajno da doprinese vraćanju identiteta, kao i očuvanju i unapređenju kvaliteta života u gradu.
Banjaluka ima priliku da vrati svoj stari sjaj, gdje će priroda biti ponos svakog građanina.
U razgovoru sa Sašom Popovićem iz Banjaluke, dugogodišnjim proizvođačem ukrasnog bilja, saznajemo da se stvara potreba za većim angažmanom kad je u pitanju vraćanje zelenila u Banjaluku. On ističe: „Nažalost, u našem gradu Banja Luci najmanje se ulaže u zelenilo, iako svi znamo Koliko samo jedno drvo daje kisika. Svoj materijal plasiram širom bivše Jugoslavije, a radim i u Austriji i Njemačkoj, ali bih najviše volio da moj rad doprinese vraćanju zelenila u Banju Luku, koja to hitno treba.“ poručio je Popović.
