Pitanje imovine riješeno je Dejtonskim sporazumom, zbog čega zahtjev SDA da visoki predstavnik Kristijan Šmit nametne zakon o tzv. državnoj imovini nema pravnu težinu. Ipak, u Republici Srpskoj smatraju da taj zahtjev otkriva strah bošnjačkih struktura da nova američka administracija neće nastaviti s politikom intervencionizma.
Savjet načelnika i gradonačelnika SDA u Federaciji BiH uputio je poziv OHR-u da donese zakon kojim bi Republici Srpskoj bilo oduzeto vlasništvo nad njenom imovinom.
– Savjet načelnika i gradonačelnika zahtijeva od visokog predstavnika Kristijana Šmita da odmah donese Zakon o državnoj imovini BiH, jer je očigledno da se to neće desiti u bliskom periodu u Parlamentarnoj skupštini BiH – navedeno je u saopštenju Savjeta.
Iz Republike Srpske poručuju da Parlamentarna skupština BiH neće usvajati takav zakon, jer je pitanje imovine riješeno Dejtonskim sporazumom. Kristijan Šmit, navode, svjestan je da bi njegovo eventualno nametanje naišlo na snažan odgovor iz Srpske.
Predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske Ljubiša Ćosić poručuje kolegama iz Federacije da se bave vlastitim pitanjima.
– Godinama bošnjački političari BiH vide isključivo kroz intervencije međunarodne zajednice. Ono što je u Republici Srpskoj, pripada Republici Srpskoj i onima kojima ona delegira. Preporučujem Savjetu SDA načelnika i gradonačelnika da se bave raspodjelom zemljišta unutar Federacije – rekao je Ćosić.
Politički analitičari smatraju da SDA ubrzava pritiske na OHR u strahu od dolaska nove američke administracije.
– Vidimo da je Haris Imamović, neko iz struktura SDA, izjavio da ne očekuje velike promjene dolaskom novog ambasadora SAD u BiH, ali da će Dodik dobiti imovinu. To jasno pokazuje njihovu zabrinutost zbog promjene američke politike – kaže Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda PS BiH.
Ustav BiH, koji je sastavni dio Dejtonskog sporazuma, ne poznaje termin “državna imovina”. Ta nadležnost nije navedena među deset zajedničkih nadležnosti BiH, što znači da isključivo pripada entitetima.
Ruska Federacija, kao garant Dejtonskog sporazuma, podržava dogovor domaćih aktera o imovini i odbacuje mogućnost njenog nametanja od strane visokog predstavnika.
– Više puta smo rekli da ne priznajemo legitimnost gospodina Šmita, on nije visoki predstavnik. Pitanje imovine moraju riješiti domaći politički akteri u skladu s Dejtonskim sporazumom. To je već precizirano u Dejtonu – poručio je Igor Kalabuhov, ambasador Ruske Federacije u BiH.
Dejtonski sporazum jasno je definisao teritorijalni raspored – 51 odsto teritorije pripada Federaciji BiH, a 49 odsto Republici Srpskoj. Rasprave o tzv. državnoj imovini pokrenute su nakon odluka Ustavnog suda BiH, kojima su pokušali osporiti vlasništvo Republike Srpske nad šumama, zemljištem i drugim nekretninama. Te odluke donošene su glasovima bošnjačkih sudija i stranih predstavnika, uz preglasavanje srpskih sudija.
