Pitanje minimalne plate u Republici Srpskoj ponovo je aktuelno. Predsjednik Srpske, Milorad Dodik, predložio je novi model koji uključuje diferencijaciju plata u zavisnosti od stepena stručne spreme.
Prema njegovom prijedlogu, trenutni minimalac od 900 KM ostao bi nepromijenjen, dok bi za radnike sa srednjom stručnom spremom plata porasla na 1.000 KM, a za one s visokom obrazovanjem na 1.200 KM. Ovaj prijedlog izazvao je različite reakcije među sindikatima i poslodavcima.
Sindikati smatraju da minimalna plata treba da bude najmanje 1.050 KM, dok poslodavci upozoravaju da već sada imaju teškoće sa trenutnim nivoom od 900 KM. Kako navodi “Srpska Info”, činjenica je da trenutna minimalna plata ne može pokriti troškove potrošačke korpe, koja je u novembru prošle godine iznosila 2.650 KM. Samo za hranu, prema izračunima, potrebno je izdvojiti 1.203 KM.
Dodik je istakao da konačna odluka još nije donesena, ali je naglasio važnost diferencijacije plata. “Pozvaćemo i poslodavce i sindikat na dogovor. Smatramo da treba ukinuti porez na garantovani dio plate,” rekao je Dodik.
Sa druge strane, Unija poslodavaca Republike Srpske ističe da bi ovakav prijedlog mogao imati negativne posljedice po privredu. Predsjednik Unije, Zoran Škrebić, smatra da dodatni troškovi mogu dodatno urušiti konkurentnost. “Slični prijedlozi su ranije najavljivani, ali nikada nisu realizovani. Ukoliko bi se sprovela ovakva mjera, to se mora temeljiti na ozbiljnim analizama kako bi se izbjeglo dodatno opterećenje privrede,” rekao je Škrebić.
On je dodao da trenutna minimalna plata od 900 KM već izaziva poteškoće, posebno u sektorima poput prerađivačke industrije, gdje je zabilježen gubitak 3.000 radnih mjesta. Unija poslodavaca podržava povećanje plata, ali isključivo u okviru ukupnog rasta, a ne samo minimalca.
Ekonomista Marko Đogo smatra da Dodikov prijedlog ide u korist sindikata. “Sindikati su već duže vrijeme upozoravali na malu razliku u platama između onih sa srednjom stručnom spremom i minimalca. Ovaj prijedlog je, u tom smislu, bolje rješenje od daljeg povećanja minimalne plate,” rekao je Đogo.
On, međutim, naglašava da je čitava rasprava oko minimalca, kako kod nas, tako i u svijetu, često vođena populističkim motivima, a ne temeljnim analizama. “U razvijenim zemljama postoje mehanizmi koji ograničavaju populizam. To su, recimo, ekspertski timovi koji daju preporuke o minimalnoj plati na osnovu ekonomskih parametara, a ne na osnovu političkih pritisaka,” zaključio je Đogo.
Rasprava o minimalnim platama nastavlja se, dok privreda i dalje bilježi probleme, a sindikati i poslodavci ostaju na suprotnim stranama.